Informacije

Vitamin D

Zaštita od sunca iznutra

Zaštita od sunca iznutra

Kada sunce sja, više se ljudi smiješi nego kada pada kiša. Događa li se to i vama? Razlog leži u serotoninu, tvari koju stvara organizam i koja podiže raspoloženje, a čije je stvaranje intenzivnije pod utjecajem svjetla.

UV svjetlo u organizmu je usto potrebno za stvaranje vitamina D3. Dovoljno je već 45 minuta dnevno na ljetnom suncu. Za drugo djelovanje UV svjetla potrebno je nešto više vremena, a ono je k tome i vidljivo: pigmentne stanice, naime, u epidermi stvaraju smeđi pigment koji sloju stanica koji se nalazi iznad epiderme daje smeđu boju. Smeđa koža nije ništa drugo nego zaštitni mehanizam tijela od UV zračenja.

Umirujuća je spoznaja to što to nije jedina zaštita tijela od promjena izazvanih sunčevim zrakama. Pod djelovanjem sunčeva svjetla u epidermi se pojačano stvaraju slobodni radikali, koji pak mogu oštetiti stanice kože. Slobodni radikali nastaju kada se molekule dovode u stanje u kojem mogu same predavati energiju ili u kojem mogu druge molekule dovoditi u reaktivno stanje. Stvaranje slobodnih radikala uobičajeno u našoj izmjeni tvari. No, presudan je intenzitet stvaranja radikala, koji može itekako varirati, a kod duljeg sunčanja štetno djelovati na kožu i stanice. Međutim, naš se organizam s pomoću "hvatača" radikala kao što su vitamin E i vitamin C može sam zaštititi ako su te tvari raspoložive u dovoljnim količinama. Ta su dva vitamina najučinkovitija zajedno: vitamin E štiti stanice kože od previše sunčeva svjetla, a vitamin C, topljiv u vodi, potiče vitamin E, koji je pak topljiv u mastima.

Ne treba zaboraviti ni važnost vitamina A u uspostavi i održavanju funkcije kože, prvog obrambenog štita od uzročnika bolesti. Tako se nedostatak vitamina A vidi kroz orožnjavanje kože i njezinu suhoću. Mnogi ljudi izbjegavaju uzimanje vitamina A jer su naučili da se vitamini topljivi u mastima mogu pohranjivati u organizmu i da tako može doći do prekomjerne količine tog vitamina.
Dobro je znati da se vitamin A u organizmu može stvoriti i iz provitamina A, tj. beta karotena. Od 6 µg beta karotena prosječno možemo dobiti 1 µg vitamina A. Preporučene dnevne količine vitamina A iznose 0,8-1 mg. Naš je organizam sam u stanju zaštititi se od predoziranja uvjetovanog pretvaranjem beta karotena u vitamin A. Ne treba li mu vitamina A, jednostavno više neće pretvarati beta karoten u vitamin A.

Dakle, osim ispravne zaštite od sunca, važna je i dodatna opskrba važnim vitalnim tvarima.