Informacije

Artičoka

Artičoka

Povijest
Već su Egipćani cijenili artičoku kao povrće. Kod Rimljana i Grka razlog je bilo i njezino svojstvo poticanja probave. Artičoke su služile za poticanje probave nakon raskošnih rimskih gozbi koje su obilovale masnom hranom. Stoga su artičoke u 2. stoljeću skupo prodavane na rimskim tržnicama te su se dugo smatrale povrćem bogatih.
Bez obzira na popularnost, medicinsko djelovanje njezinih sastojaka istraženo je tek u 20. stoljeću. Tako je biljka 1988. u monografiji pozitivno ocijenjena. Od tada se artičoka i njezini sastojci upotrebljavaju u liječenju osjećaja punog trbuha, nadutosti i mučnine (dispeptičke tegobe).

 
Utjecaj na zdravlje
Žučne kiseline emulgiraju masnoće unesene hranom, tj. miješaju masnoću s vodom i aktiviraju enzim iz gušterače koji ih razgrađuje. Stoga apsorpcija masnoća iz probavnog trakta i apsorpcija vitamina topljivih u vodi, tj. vitamina E, D, K i A, nije moguća bez žučne kiseline.
Artičoka pospješuje stvaranje žučne kiseline te potiče njezin protok i izlučivanje iz jetre. Žučna kiselina poboljšava aktivnost probave i potiče pokretljivost crijeva.
Drugi sastojci artičoke smanjuju razinu kolesterola u krvi, i to na dva načina. Sprječavaju stvaranje novog kolesterola i pospješuju izbacivanje prekomjernog kolesterola kroz žučni mjehur.
Sastojci artičoke kao što je flavonoid luteolin sprječavaju stvaranje kolesterola u organizmu. K tome, gorke tvari sprječavaju porast masnoća u krvi.
Smanjenje razine kolesterola u krvi podrazumijeva zaštitu srca i krvnih žila. Danas je poznato da ekstrakt iz artičoke sprječava stvaranje takozvanog plaka u krvnim žilama koji je povezan s pojavom ateroskleroze.